Svetac dana 17. veljače: Sveti Mesrop
Svetac, doktor Armenske crkve, pomaže nam da odvratimo pogled od kulture jednoga sklapajući prijateljstva s singularnostima: Mesrop
Armeniji diše za vratom i Armenija jer su teritorije na banketu želja uvijek labavi top za diplomatske odnose među državama svijeta.
Najveća slijepa ulica tiče se poznatog 'crta olovkom' koji mukotrpno označava jednu, zatim drugu granicu.
A svetac uvijek živi u proturječnostima svoga vremena.
To se također odnosi i na svetog Mesropa, koji je pravi utemeljitelj armenske crkve.
On je crkveni doktor.
I ti, Betleheme iz Efrate! Toliko o napaćenoj Armeniji, rodnom mjestu svetog Mesropa. Njegova misija
Sveti Mesrop je rođen 361. godine Ca u Armeniji gdje je i umro 441. godine.
Kršćanski korijeni, čvrsto usađeni u armensko tlo, sežu do nekih naših predaka po vjeri: učenika Bartolomeja i Jude.
Ovaj državni službenik osjećao je hitnu potrebu da zaštiti svoje podrijetlo: kultura jedinstvenog nikada nije raznolikost.
Bio je potreban temperament tako praktičan, ali eruditan kao što je bio njegov da se pokuša stvoriti pravi armenski alfabet koji bi odgovarao jeziku usmene tradicije.
Mesrop nije samo utemeljio armensku crkvenu književnost
Poznato je da kada nas samoća prostih brojeva, pravih singulariteta, mami, tada nas vjetar duha gura preko ruba.
Tako se sveti Mesrop katapultirao u susjednu Gruziju gdje je marljivo utemeljio još jedan alfabet za praksu pisane komunikacije.
Jasno je da je bio veliki učenjak da bi se upustio u takav pothvat.
Posvetio se ozbiljnom proučavanju onoga što bismo danas nazvali starim ili mrtvim jezicima: grčki, perzijski.
I njegov je pogled također pao na Sirijac u svečanom biblijskom vapaju upućenom Betlehemu iz Efrate, gdje se svaka jedinstvena stvarnost zgušnjavala u gustu konstelaciju svjetla.
U ostalom, osim temeljnog poslanja koje mu je priskrbilo naslov doktora Armenske crkve, on je, kao i svi istočni sveci, bio sklon povučenom i samotnjačkom životu.
Neka nam odvažni temperament svetog Mesropa pomogne izgraditi svijet u kojem vlada sveopći mir.
Kad bismo tada mislili da u obredu armenske mise poljubac mira prethodi posvećenju, tada bismo ovoj liturgijskoj dirljivosti dali još veću težinu: tijelo i krv Kristova ulaze u nas ako ova kohezija koja nas čini mističnim tijelo se istinski hrani dubokim mirom.
Šalom svima!
Sestra Ines Carlone Kćeri Marijine misionarke
Pročitajte isto
Svetac dana za 16. veljače: Blaženi Mariano Arciero
Zašto je Franjo Asiški svetac zaštitnik ekologije?
Svetac dana za 15. veljače: Sveti Klaudije De La Colombière
Asiz, Mladi “pakt za ekonomiju” s papom Franjom
Asiz, cijeli govor pape Franje mladima iz ekonomije Francesca
Ekonomija i financije, otac Alex Zanotelli na Festivalu misije: Pobunite se kroz bojkot
Svjetski dan molitve za brigu o stvorenom, apel pape Franje za Zemlju
Franjina hrabrost?: “To je susret sa sultanom da mu kažemo: Ne trebamo te”